Borba protiv kvantnih robova koji su se namnožili ko skakavci nije i neće biti laka, али упорност мора победити!
KVANTNI ROB
Srećni robovi su najveći neprijatelji slobode”.
Marie von Ebner – Esčenbaugh
Na oltaru otadžbine
Moja duša se moli
Za ljude koji se bore
Za život goli
I za sve one koji u vatri
Nepravde gore
I one zalutale i zarobljene
U gluposti zaklinjanja
U mrkloj tmini ropstva
U kojoj tamničaru
Koji je sahranio naše dece sutra
Ruke ljube, mole se i kleče
I ćute kad ne bi smeli da ćute
Potkovani svojom mukom i bedom
Kako da prežive do sudnjega dana
Ne shvataju ni šta ih je sve sna snašlo
Ni zbog čega ih je snašlo
O robu i ropstvu se ne priča
Sve dok ih ne potrevi smrtno budjenje
Ispod neke “nastrešnice”
I dok sami sebi ne održe posmrtno slovo
A umesto obećanog “ nikad bolje”
Čuju odjek vekova “nikad gore”
Kako se prepričava medju mrtvima
Dok živi o tome i dalje ćute
Unezvereni porukom
“Nemamo pravo da uništavamo
živote većeg broja ljudi,
nego što je bilo predvidjeno
prvobitnim planovima”.
U ludilu sveukupno mogućeg
Usta su im zanemela
A savest utulila
Ocvalim lažima
I božanskim obećanjima
Vrhovnog poglavice
Čije prsluče i dve nogavice
Vrede kao dvesta
njihovih minimalnih penzija
Ponosnijeg roba
Majka radjala nije
I u ove dane tužne sive
Okovi i lanci im se dive
To nije običan rob
Kakvog istorija pamti
To je rob kvantni
Sa kvantnim skokom u budućnost
Koji mu kičmu lomi i savija
I koji mu je sve ljudsko
Prognao iz duše
Ovo je vreme zlih oluja i bura
Gde je obraz, dostojanstvo i reč časna
Stavqena ispod tura
Ovo je vreme srećnog “parizer” roba
Koji je ispiranjem uma dospeo
U pustoš ne slobodnog sveta
Koji nije mogao više da ga ponizi
Nego što je on sam sebe ponizio
Time da mu je glas roba a ne vrednost
Tako ponižen, ućutkan i ispražnjen rob
Čami svoj život u duhovnoj i materijanoj bedi
Sve dok u zlu koje ga je snašlo ne izčili
Toliko zla za jedan život
Učiniti jednom narodu
I pretvoriti ga u roblje i sužnje
Ostaće zapamćeno i zapisano
Kao delo kurvinog sina i najveće kraste
Na obrazu jedne zemlje “Otvorenog Balkana”
Njegovih vernih satrapa i srećnih robova
Na Arandjelovdan, 2024.
U Martinsburgu, Zapadna Virdžinija
SAD